Predstavljene smjernice za jačanje medijske pismenosti u sklopu medijske politike
U četvrtak, 15. prosinca 2022. godine, u Maloj dvorani Novinarskog doma u Zagrebu održan je okrugli stol Medijska pismenost u okviru medijske javne politike na kojem je predstavljena analiza aktualnih pristupa medijske politike u području promicanja i razvoja medijske pismenosti te smjernice za jačanje medijske pismenosti u sklopu šireg medijskog polja. Analiza i smjernice izrađene su u okviru projekta Medijsko obrazovanje je važno.MOV, a predstavili su ih članovi projektnog konzorcija Nikola Buković (Gong), Ivana Pejić (Kurziv) i Paško Bilić (Institut za razvoj i međunarodne odnose).
Uvodno je aktivnosti projekta Medijsko obrazovanje je važno.MOV predstavio Nikola Buković naglasivši da je medijska pismenost posebno izazovno područje javnih politika koje zahtijeva suradnju različitih sektora.
– Zato istraživanja i analize koje provode organizacije članice projektnog konzorcija nastoje zahvatiti različite skupine korisnika i provoditelja programa medijske pismenosti, kao i donositelje odluka – istaknuo je.
S ciljem unaprjeđenja javnih politika u području medijske pismenosti izrađeno je ukupno šest smjernica, od kojih se najveći broj odnosi na područje obrazovanja.
– Izrađene su smjernice za osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje te međupredmetnu provedbu, a nismo zaboravili ni područje neformalnog obrazovanja te je izrađena smjernica za unaprjeđenje programa medijske pismenosti u tom području. Peta smjernica koja se tiče politika djece i mladih fokus ima na socio-emocionalnim vještinama kao važnoj komponenti medijske pismenosti djece i mladih – pojasnio je Buković.
Preporuke za razvoj javne medijske politike u području medijske pismenosti predstavila je Ivana Pejić, koja je kao osnovni problem postojećeg pristupa istaknula nepostojanje sveobuhvatne strategije medijskog obrazovanja uz slabu koordinaciju među glavnim dionicima.
– Opći cilj predložene intervencije odnosi se na usklađivanje nacionalnog javnopolitičkog okvira s Rezolucijom Europskog parlamenta o medijskom pluralizmu i slobodi medija te izradu sveobuhvatne politike medijske pismenosti usmjerene na građane – navela je.
Među specifičnim ciljevima i preporukama navela je proaktivniju ulogu javnih tijela te jačanje njihove suradnje s organizacijama civilnog društva, strukovnim novinarskim udruženjima i samim projektima medijske pismenosti, ali i održivo financiranje medijskih projekata koji promiču teme iz područja medijske pismenosti.
– Jačanje medijskog sektora i medijskog pluralizma, kao i osnaživanje samih medijskih radnika i radnica vidimo kao nužne pretpostavke za promicanje medijske pismenosti od strane medija – zaključila je Pejić.
Širi kontekstualni koncept medijskog pluralizma i medijskih sloboda ponudio je Paško Bilić. Polazeći od definicija medijske pismenosti koje naglasak stavljaju na razvoj kritičkog razmišljanja korisnika, istaknuo je da je u takvoj konceptualizaciji velik teret stavljen na leđa pojedincu i građaninu te privatnim akterima koji nemaju jednak društveni legitimitet kao što bi ga imale državne, javne i obrazovne institucije. Bilić se zapitao kako možemo očekivati od građana odgovorno ponašanje i aktivno sudjelovanje ako ne postoji odgovornosti svih aktera koji pružaju prostor za digitalno komuniciranje i širenje informacija:
– Medijska pismenost podrazumijeva uključivanje u pluralnu društvenu i političku zajednicu, a medijska strategija mora pronaći odgovarajući balans te odgovarajući društveni ugovor između svih aktera i promocije njihovih prava, obaveza i odgovornosti – zaključio je.
U izlaganju je predstavio i rezultate nedavno provedene ankete u sklopu projekta medijske pismenosti, dok je Nikola Buković najavio daljnje javne aktivnosti mreže, među kojima je prva nacionalna konferencija o medijskoj pismenosti u sklopu obrazovne politike koja će se održati u Osijeku 25. siječnja 2023. godine.
Projekt Medijsko obrazovanje je važno (MOV) provodi konzorcij koji čini 11 hrvatskih organizacija i institucija: Gong, Pragma, Telecentar, Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva, Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu, Bacači sjenki, Dječji kreativni centar DOKKICA, Info zona, Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata, Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.
