Evaluacija radionica – Ružičasti sat tolerancije
U okviru obilježavanja Dana prevencije vršnjačkog nasilja, 25. veljače 2026. godine u Drugoj srednjoj školi Beli Manastir provedena je anonimna evaluacija među učenicima koji su sudjelovali u aktivnostima Ružičastog sata tolerancije. Evaluacijski upitnik ispunjavali su učenici putem online obrasca nakon završetka radionica, a ukupno ga je ispunilo 120 učenika, što predstavlja vrlo reprezentativan uzorak s obzirom na broj učenika uključenih u aktivnosti.
Važno je naglasiti kako učenici nisu sudjelovali u svim radionicama, već je svaka skupina učenika sudjelovala u jednoj radionici, zbog čega rezultati evaluacije odražavaju iskustva pojedinih skupina učenika. Unatoč tome, dobiveni rezultati omogućuju pouzdan uvid u razinu zadovoljstva, kvalitetu provedbe i obrazovni učinak radionica.
Manji broj učenika nije naveo točan naziv radionice ili je naveo skraćene ili opisne nazive, što je uobičajeno u evaluacijama ovog tipa i nije utjecalo na obradu rezultata. Analizom odgovora vidljivo je da su učenici jasno prepoznali sadržaje radionica, osobito radionice Vrste vršnjačkog nasilja, Šala ili nasilje?, Studija slučaja: Amanda Todd, Storytelling – Osobno iskustvo vršnjačkog nasilja, Anonimne poruke, AGAPE – Razgovor koji povezuje, Krug povjerenja i Svatko nosi svoju priču, dok su radionicu Statistika koja govori učenici češće opisivali tematski nego nazivom.
Rezultati evaluacije pokazuju vrlo visoku razinu zadovoljstva učenika provedenim radionicama, s ukupnom prosječnom ocjenom radionica od približno 4,6 na skali od 1 do 5. Učenici su radionice ocijenili zanimljivima, korisnima i razumljivima te su posebno istaknuli da su imali mogućnost aktivno sudjelovati u razgovorima i aktivnostima.
Vrlo visoko ocijenjen bio je i rad moderatora – studenata volontera. Učenici su isticali da su moderatori radionice vodili jasno i razumljivo, poticali sudjelovanje učenika te stvarali otvorenu i sigurnu atmosferu za razgovor o osjetljivoj temi vršnjačkog nasilja. Velik broj učenika naveo je kako su se tijekom radionica osjećali ugodno, sigurno i slobodno iznositi vlastita mišljenja, što predstavlja važan pokazatelj kvalitete preventivnog rada.
Posebno je značajan obrazovni učinak radionica. Većina učenika označila je visoke vrijednosti slaganja s tvrdnjom „Nakon radionice bolje razumijem što je vršnjačko nasilje“, što pokazuje da su radionice doprinijele boljem razumijevanju oblika vršnjačkog nasilja, njegovih posljedica i mogućnosti nenasilnog rješavanja sukoba. Radionice su također potaknule učenike na promišljanje o međuljudskim odnosima, ulozi promatrača nasilja i načinima pružanja podrške vršnjacima.
Analiza rezultata pokazuje kako su učenici posebno visoko ocijenili radionice koje su uključivale stvarne životne primjere i osobna iskustva. Najvišim ocjenama procijenjene su radionice Studija slučaja: Amanda Todd (moderatorica Melani Komljenović) i Šala ili nasilje? (moderatorica Nina Klopotan), koje su učenici opisivali kao vrlo zanimljive i poučne. Vrlo snažan dojam ostavile su i radionice Storytelling – Osobno iskustvo vršnjačkog nasilja (moderator Luka Ćurin) te Svatko nosi svoju priču (moderatorica Marija Ljubičić), koje su učenici prepoznali kao posebno autentične i životne.
Vrlo dobro ocijenjene bile su i radionice Krug povjerenja (moderatorica Dunja Ljubojević), Vrste vršnjačkog nasilja (moderatorica Dorotea Juranec) te AGAPE – Razgovor koji povezuje (moderatorica Ines Novak), u kojima su učenici posebno isticali mogućnost razgovora, razmjene mišljenja i aktivnog sudjelovanja. Radionica Anonimne poruke (moderatorica Romana Ježina) također je pozitivno ocijenjena, osobito zbog mogućnosti anonimnog izražavanja mišljenja i osjećaja.
U otvorenim odgovorima učenici su najčešće isticali kako im se svidjela mogućnost razgovora i razmjene mišljenja, rad u manjim skupinama, zanimljive aktivnosti i stvarni primjeri iz života koji su im pomogli bolje razumjeti problem vršnjačkog nasilja. Većina učenika nije imala prijedloge za poboljšanje radionica, a brojni su naveli kako bi ovakve aktivnosti trebalo organizirati i ubuduće.
U okviru evaluacije učenici su radionice opisivali i kroz kratke pojmove. Najčešće su navodili izraze poput „zanimljivo“, „poučno“, „korisno“ i „edukativno“, dok su se među pojmovima vezanima uz sadržaj najčešće pojavljivali „nasilje“, „razumijevanje“, „empatija“ i „poštovanje“. Ovi odgovori potvrđuju da su učenici radionice doživjeli kao korisne i smisleno povezane s temom vršnjačkog nasilja te da su aktivnosti poticale razumijevanje i međusobno poštovanje.
Rezultati evaluacije potvrđuju da je Ružičasti sat tolerancije uspješno proveden kao preventivna aktivnost koja je učenicima omogućila aktivno sudjelovanje, promišljanje o međuljudskim odnosima i bolje razumijevanje vršnjačkog nasilja. Posebno vrijednim pokazalo se uključivanje studenata volontera kao moderatora radionica, što je doprinijelo otvorenoj komunikaciji i visokoj razini uključenosti učenika.
Dobiveni rezultati potvrđuju kako je ovakav model suradnje škole, organizacije civilnog društva i studenata volontera učinkovit oblik preventivnog rada te predstavlja kvalitetnu osnovu za daljnju provedbu projekta „Mir je moj đir“ kao pilot-programa prevencije vršnjačkog nasilja u školi.
